Projekti

Ovaj projekt nastao je kako bi se zadovoljile potrebe slijepih i slabovidnih studenata za prilagođenom literaturom te kao odgovor na činjenicu da im značajan broj digitalnih dokumenata koje su obvezni koristiti nije čitljiv. Proces prilagodbe uključuje: skeniranje literature, uređivanje u Finereaderu (program koji pretvara sliku u tekst), uređivanje u programu Word, to najčešće rade studenti lingvistike (font, fusnote, tablice…), ispravljanje odstupanja (npr. FR program ponekad prepoznaje “što je” eng. what is as “stoje” eng. standing) i ispitivanje točnosti sadržaja uz govorni program od strane slijepih osoba. U projektu sudjeluje 18 studenata s 9 fakulteta/sveučilišta u Hrvatskoj, a literatura je prilagođena svakom studentu pojedinačno.

Kroz projekt „Digitalna knjiga po mjeri svakog studenta“ se putem digitalne prilagodbe, uvećanog tiska i audio forme literature omogućava dostupnost nastavne građe i ravnopravno obrazovanje. Kroz projekt se svakom studentu/učeniku pristupa individualno, u skladu s potrebama pojedinca, te se stoga rade različiti formati knjiga: uvećani tisak, digitalni i zvučni zapis.

Svrha projekta je omogućiti ravnopravno obrazovanje i sudjelovanje studenata s oštećenjem vida u akademskom obrazovanju. Stoga je tokom provedbe projekta prilagođeno ukupno 33 knjige za dvoje studenata s oštećenjem vida.

Cilj projekta jest putem empirijskog, terenskog istraživanja crkvenih zajednica (kongregacija) i uz pomoć anketnih upitnika prikupiti podatke potrebne za formuliranje odgovora na dva istraživačka pitanja: 

1. Koje su aktivnosti najvažnije za pojedine zajednice, tj. kakvu relativnu važnost im pridaju?
2. Koliko su zajednice uspješne po pitanju povećanja broja svojih članova i privlačnosti svojih skupnih aktivnosti, službi i položaja koje zauzimaju?

U prvoj fazi ovoga projekta najprije je obavljen postupak formiranja iscrpne baze podataka o protestantskim zajednicama (kongregacijama) u Republici Hrvatskoj. Nakon toga u projekt su uključeni i studenti diplomskog studija Protestantska teologija. U listopadu 2022. pokrenut je proces prikupljanja podataka na terenu, a anketiranje se provodilo putem metode intervjua licem u lice.

Kao konkretni rezultati projekta mogu se izdvojiti:

1. Zajednički rad istraživačke skupine pod naslovom Protestants in Croatia: Insights from the congregation study on a tiny and publicly not visible minority predstavio je prof. dr. sc. Siniša Zrinščak na godišnjem skupu dviju istraživačkih organizacija – Society for the Scientific Study of Religion i Religious Research Association –18.-20.10.2024. u Pittsburghu.

2. Monografija u kojoj su prezentirani rezultati istraživanja objavljena je u nakladi Teolokog fakulteta Matija Vlačić Ilirik pod naslovom Protestantske zajednice u Hrvatskoj – Struktura, fokus, vitalnost.

Projekt ima za cilj uspostavljanje mrežne stranice na kojoj bi se postupno objavljivali reformacijski tekstovi, kao i kasniji tekstovi reformacijske baštine, u izvorniku i hrvatskom prijevodu. Tekstovi bi bili opremljeni kratkim predgovorima u kojima bismo predstavili njihove autore i kontekst nastanka, ilustracijama, informacijama o izdanjima u vrijeme njihova nastanka, kao i modernim kritičkim izdanjima, te bibliografijom za daljnje istraživanje. Pristup će biti omogućen preko stranice Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju «Matija Vlačić Ilirik».

Tekstovi do sada objavljeni u okviru projekta dostupni su ovdje.

Gotovo dva stoljeća, zapadni promatrači gledaju na Balkan kao na mjesto sukoba i antagonizama između različitih religijskih i etničkih skupina—geopolitičke i kulturne granice između Zapada i Istoka, između zapadnog i istočnog kršćanstva, između islama i kršćanstva. Ova percepcija regije kao trajnog izvora nestabilnosti ponovno se potvrđuje nedavnim nasilnim sukobima u Ukrajini, Gazi i Izraelu, kao i regionalnim političkim snagama koje se opredjeljuju za neliberalne demokracije. U ovom posljednjem slučaju, desničarski populistički politički pokreti posebno se obraćaju religijsko-nacionalnim identitetima koji definiraju granice građanstva na eksplicitno anti-pluralistički način. Naš projekt nastoji komplicirati ova shvaćanja i narative o Balkanu kao regiji opterećenoj poviješću, kako bismo otkrili mnoge strane Balkana. Istražit ćemo kako je Balkan “mjesto civilizacija” umjesto, kako je Samuel Huntington tvrdio, “mjesto sukoba civilizacija”; kako je Balkan, osiromašen povijesnim iskustvima, ne predstavlja samo razdvajanje, nego, da ponovimo nobelovca Ivu Andrića, most među kulturama, religijama i narodima. Drugim riječima, naš projekt će razmotriti spektar značenja i manifestacija života s razlikama—od tolerancije razumljive u najužem smislu, uključujući oblike većinskog “dopuštanja” manjina unutar i izvan određenih skupina, do izražavanja pluralizma kao sposobnosti slobodnog afirmiranja vlastite religijske tradicije, uz osjećaj solidarnosti s drugima, kao i odgovornosti i poštovanja prema onima izvan vlastite zajednice. Ova posljednja misao koju nastojimo identificirati također služi kao normativni vodič za postizanje najangažiranijih oblika pluralizma u kontekstima gdje oni ne postoje.